Gluten i prehrana djece 2017-01-15T20:32:56+00:00

Tema u fokusu - zaglavlje - Orange

Gluten i prehrana dojenčadi i djece

Zdrava prehrana djeteta jest ona prehrana koja optimalno podržava jedinstven period najintenzivnijeg rasta i razvoja. Upravo zbog toga prehrana dojenčadi i djece mora se temeljiti na nutritivno bogatim namirnicama u njihovom što prirodnijem obliku. Dobri nutritivni temelji, osim što su preduvjet optimalnog razvoja djeteta i postizanja njegovog punog potencijala, važni su i u prevenciji pretilosti i kroničnih bolesti.

Prva godina – vrijeme za postavljanje dobrih nutritivnih temelja

Prvu godinu života djeteta treba iskoristiti za postavljanje dobrih nutritivnih temelja. To znači da se dijete od najranije dobi navikava na hranu pripremljenu kod kuće, i to od namirnica što kvalitetnijeg porijekla. Nakon šestog mjeseca, odnosno nakon mliječne prehrane, djetetu se uvodi dohrana. Nutritivni cilj dohrane jest u relativno malom volumenu organizam opskrbiti dovoljnom koncentracijom nutrijenata koji su ključni za rast i razvoj (posebno mozga), a koji se više ne mogu u dovoljnoj količini dobiti iz mlijeka. To su prvenstveno željezo, cink, kolin, pojedine aminokiseline, masne kiseline, kolesterol, vitamini, minerali i dr. Dijete od samog početka dohrane, u skladu s dobi, treba uključiti u nabavku namirnica, pokazivati mu oblike, boje i teksture onoga što se priprema za obroke.

Koje su to nutritivno bogate namirnice s kojima bi trebalo započeti dohranu?

Tema u fokusu_babyKako bismo osigurali dovoljno važnih nutrijenata za dijete u razvoju, od 6. mjeseca života mliječnoj prehrani postepeno dodajemo tamno meso (za početak piletinu), iznutrice, juhe od kostiju, meko kuhani žumanjak (može već od 6. mjeseca, a čitavo jaje tek nakon prve godine), povrće, voće (uključujući nutritivno bogati avokado), kvalitetni maslac, kokosovo ulje, riblje ulje, maslinovo ulje.

Nakon toga se dodaju riba i kvalitetni punomasni svježi i fermentirani mliječni proizvodi, svježi sir, jogurt, kefir, kiselo vrhnje (od 8. mjeseca u manjoj količini, a iza prve godine do 500 ml na dan).


Što je sa žitaricama i pseudožitaricama?

Zastupljenost žitarica i pseudožitarica u prehrani, najprije bezglutenskih, a kasnije i glutenskih, treba biti umjerena. Prehrana djeteta ne bi se smjela bazirati na njima, već ih treba promatrati kao dodatak slatkim i slanim obrocima.

Problem sa žitaricama i pseudožitaricama jest taj da one sadržavaju spojeve koji sprječavaju apsorpciju hranjivih sastojaka iz hrane tako da bi ih prije kuhanja preko noći trebalo namočiti u toploj vodi s dodatkom limunovog soka, jabučnog octa ili jogurta i na taj način im povećati probavljivost i nutritivnu vrijednost.

Bez tog koraka ljudski organizam ne može značajnije iskoristiti nutrijente koje ove namirnice sadržavaju. Nakon ove pripreme žitarice se kuhaju u kašu (npr. heljda, proso, kvinoja, riža) i koriste u slatkim i slanim obrocima. Isti proces namakanja prije kuhanja trebaju proći i mahunarke (slanutak, leća i dr.).

Drugi problem kod žitarica jest da su nutritivno zapravo siromašne ako nisu cjelovite i pripremljene na prethodno opisan način. To se prvenstveno odnosi na bijelu rižu i njene prerađevine, npr. pahuljica, koje se za prehranu dojenčadi industrijski obogaćuju željezom i vitaminima. Iskoristivost tako dodanog željeza u organizmu je slaba, za razliku od željeza iz namirnica koje ga prirodno sadržavaju u obliku koji se najbolje apsorbira (tamno meso, iznutrice).

Što se tiče kruha, idealno bi ga bilo pripremati kod kuće na što tradicionalniji način, od cjelovitih žitarica i pseudožitarica organskog porijekla. Takav kruh djetetu treba nuditi što kasnije, tek nakon što je usvojilo prehranu nutritivno bogatim namirnicama. Kupovinu gotovih pekarskih proizvoda treba rezervirati samo za posebne situacije i tada valja birati one sa što manje aditiva, kao i one s dodatkom drugih žitarica i pseudožitarica.

Ove preporuke su prvenstveno nutritivno utemeljene i ne razlikuju se puno od važećih preporuka i tablica dohrane, osim što se prednost uvijek daje nutritivno bogatoj hrani i u tom slijedu žitarice jednostavno gube na važnosti. Ako usvojimo ovakav način razmišljanja o hrani i počnemo ju vrednovati i birati temeljem nutritivne vrijednosti, briga za dobrobit djeteta kroz hranjenje dobit će novu dimenziju. Probudit će nam se intuicija i od nutritivno bogatih namirnica djetetu ćemo vrlo brzo početi pripremati zanimljive i maštovite obroke, dok ćemo istovremeno biti ispunjeni činjenicom da podržavamo optimalan razvoj i rast svog djeteta. Naš trud i upornost oko prehrane bit će nagrađeni nahranjenim i zadovoljnim djetetom koje optimalno raste i razvija se u skladu sa svojim genetskim potencijalom.

Ima li mjesta glutenskim žitaricama u zdravoj prehrani djece?

Danas smo svjedoci porasta broja kroničnih zdravstvenih problema u dječjoj dobi (razvojni poremećaji, pretilost, dijabetes, astma, alergije, autoimune bolesti i dr.). Uzrok ovim epidemijama jednim dijelom zasigurno leži u današnjem načinu života i današnjoj prehrani.

Ono što je loše u današnjoj prehrani jest prevelik unos glutena i ugljikohidrata, prevelik unos nezdravih, a premali unos zdravih masnoća, i općenito previše jeftine i nutritivno osiromašene hrane.

Što se tiče glutena, danas sa sigurnošću znamo da je on izravan uzrok čitavog spektra poremećaja. Celijakija je vrlo česta bolest od koje boluje svaki stoti Europljanin; alergiju na pšenicu ima oko dvoje na sto djece; preosjetljivost na pšenicu također je česta – pet na sto do pet na tisuću osoba. Osim toga, ima dokaza da dio pacijenata s neuropsihijatrijskim poremećajima, autizmom i autoimunim bolestima dobro odgovaraju smanjenjem simptoma na prehranu bez glutena.

Nažalost, gluten je danas sveprisutan u prehrani i jedemo ga više nego ikada. Razlozi za to su povećani sadržaj glutena u današnjoj pšenici te dodavanje glutena u pekarske i brojne druge proizvode. Prema dr. Alessiu Fasanu, vodećem stručnjaku za poremećaje uzrokovane glutenom, sve osobe koje konzumiraju gluten, neovisno o svom genetskom riziku, bilo kada u životu mogu razviti negativnu reakciju na njega. Isto tako, on je nedavno objavio rezultate istraživanja prema kojima crijevo svih osoba (kako onih s celijakijom i preosjetljivošću, tako i onih koji su potpuno zdravi) reagira na gluten povećanom propusnošću. Radi se o prolaznom ili trajnom poremećaju u strukturi crijeva koji se u sve više istraživanja povezuje s razvojem brojnih upalnih i autoimunih bolesti.

U svjetlu navedenoga, konzumiranje glutena u sve djece trebalo bi držati pod kontrolom, a stupanj te kontrole bit će različit za različite skupine djece.

Naravno da će dijete s celijakijom i drugim problemima uzrokovanim glutenom biti na striktnoj bezglutenskoj prehrani, i to idealno nutritivno bogatim namirnicama koje su prirodno bez glutena, uz povremeni dodatak zamjenskih bezglutenskih proizvoda.
No, što je sa zdravom djecom?

Zdrava djeca

Dijete koje je zdravo i koje u užoj obitelji nema celijakiju treba hraniti kao što je već opisano, prvenstveno namirnicama s visokom nutritivnom vrijednošću. Djetetu se ništa ne uskraćuje, ali ga se ne navikava rano na kruh (npr. stalno grickanje korice kruha ili keksa čim dobije zube), kupovne pekarske i druge gotove proizvode bazirane na žitaricama (keksi, popularne žitne kašice s okusima keksa ili čokolade i sl). Konzumaciju navedenoga treba izbjegavati i ostaviti za situacije kada ih je teško izbjeći, u kolektivima, na druženjima i sl. Upravo zbog toga su svakodnevni nutritivni obroci kod kuće izuzetno važni, kao protuteža onim obrocima koji se teže mogu kontrolirati.

Nažalost, svjedoci smo toga da zbog praktičnosti, dostupnosti na svakom koraku, niske cijene i ovisničkog učinka koji na mozak i metabolizam imaju glutenske žitarice, ovi proizvodi već od šestog mjeseca života često čine temelj prehrane djeteta i na taj način zauzimaju mjesto nutritivno bogatijoj i za razvoj puno vrjednijoj hrani.

Zdrava djeca koja u obitelji imaju celijakiju

Za djecu koja u najužoj obitelji (brat, sestra, roditelji) imaju celijakiju, odnosno imaju poznati genetski rizik za celijakiju, vrijede iste ove preporuke o prehrani temeljenoj na nutritivnim namirnicama, uz napomenu da s uvođenjem glutena treba pričekati (barem) do navršenog prvog rođendana.

Najnovija istraživanja su pokazala da zasada ne možemo spriječiti nastanak celijakije u djeteta koje će ju ionako dobiti, ali ono što možemo učiniti jest pobrinuti se da ju dobije što kasnije.

Zašto je to važno? Prve godine period su najintenzivnijeg rasta i razvoja svih sustava, posebno mozga koji je izuzetno osjetljiv na manjak hranjivih sastojaka (željeza, cinka, masnih kiselina, vitamina B i dr.) Nažalost, kod celijakije dolazi do manjka upravo ovih važnih hranjivih sastojaka. Osim toga, ovaj period bez glutena je važan jer dopušta imunološkom sustavu crijeva i crijevnoj mikroflori da sazriju prije nego što se susretnu s glutenom. Prema dr. Fasanu, na taj način povećava se šansa za toleriranje glutena, ako ne doživotno, onda na duži period. Drugim riječima, bolje je da dijete dobije celijakiju u dobi od dvije ili tri godine nego u dobi od 9 mjeseci.

Iza prve godine (ili kasnije, ako za to postoje mogućnost) nutritivno bogatoj prehrani koja je dotada bila prirodno bez glutena, dodaje se gluten, povremeno i u manjim količinama. Tada se ponovno biraju što kvalitetnije namirnice. Temelj prehrane i dalje trebaju činiti namirnice koje su nutritivne i prirodno bez glutena, dakle, povrće, zdrave masnoće, meso, jaja, riba, voće, orašasti plodovi, sjemenke te pravilno pripremljene cjelovite bezglutenske žitarice i lakše probavljive mahunarke. Nakon uvođenja glutena posebna pažnja se pridaje konzistenciji stolice, eventualnim promjenama na koži, promjenama ponašanja djeteta i sl.

Dvije vrste bezglutenske prehrane

Prema mom mišljenju, postoje dvije, nutritivno različite vrste bezglutenske prehrane i željela bih da sve osobe koje jedu namirnice bez glutena razumiju ovu podjelu.
Prva je takozvana klasična bezglutenska prehrana kod koje zamjenski proizvodi bez glutena čine osnovu prehrane i uključeni su u gotovo svaki obrok djeteta. Tako u ekstremnom slučaju dijete za doručak jede bezglutenske pahuljice s mlijekom, za ručak tjesteninu s umakom, a za večeru sendvič ili bezglutensku pizzu.

Druga je prirodna bezglutenska prehrana koja se temelji na namirnicama koje su prirodno bez glutena, uz povremeni dodatak zamjenskih bezglutenskih proizvoda. Osnovu ove prehrane čine prvenstveno povrće, zdrave masnoće, meso, iznutrice, jaja, riba, voće, kvalitetni punomasni mliječni prozvodi, orašasti plodovi, sjemenke te pravilno pripremljene cjelovite bezglutenske žitarice i lakše probavljive mahunarke. Tako dijete za doručak jede kajganu i domaći kefir ili griz od cjelovite heljde kuhan na mlijeku, obogaćen žumanjkom, kokosovim uljem, suhim voćem i sjemenkama, za ručak ribu ili meso s povrćem i prosom, a za večeru paleo pecivo ili palačinke s brašnima tapioke, kokosa, badema i sl.

Zamjenski bezglutenski proizvodi (mješavine za pripremu kruha, tjestenine, keksi i dr.) praktični su i dobri za prehranu samo zbog toga što ne sadrže gluten.

S druge strane, kako bi se nadomjestile pekarske kvalitete glutena, oni se većinom sastoje do škrobova bezglutenskih žitarica uz dodatak aditiva. Zbog škrobova imaju visok glikemijski indeks, a u usporedbi s glutenskim proizvodima sadržavaju više masnoća, a manje proteina, vitamina (B skupine), minerala (željeza) i vlakana.

Prilikom izbora zamjenskih proizvoda za dijete treba birati što kvalitetnije, odnosno nutritivno bogatije proizvode, a to su oni s manje škroba, više cjelovitih bezglutenskih žitarica, više vlakana i manje aditiva. Napominjem da niti takvi kvalitetniji zamjenski bezglutenski proizvodi ne smiju biti osnova bezglutenske prehrane, već njen praktični dodatak.

Objavljeno je da djeca (s celijakijom) na klasičnoj bezglutenskoj prehrani imaju veću tjelesnu težinu uz manjak pojedinih vitamina i minerala. To je logična posljedica klasične bezglutenske prehrane u kojoj dominiraju nutritivno isprazni zamjenski proizvodi. Nažalost, neki liječnici koriste ove podatke kao dokaz da je bezglutenska prehrana nezdrava, ne nudeći pritom zdraviju alternativu, a to je nutritivno bogata bezglutenska prehrana namirnicama koje su prirodno bez glutena.

piramida-hrane-2Kada temelj bezglutenske prehrane čine namirnice koje su prirodno bez glutena (povrće, zdrave masnoće, meso, iznutrice, jaja, riba, voće, punomasni kvalitetni svježi i fermentirani mliječni proizvodi, orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite bezglutenske žitarice, lakše probavljive mahunarke), a zamjenski proizvodi (što kvalitetniji, od cjelovitih žitarica) predstavljaju povremeni praktični dodatak, tada bezglutenska prehrana može biti vrlo zdrava i nutritivna i kao takva optimalno podržavati rast i razvoj djeteta.

Zaključak

Ovaj članak potiče nas da razmišljamo o prehrani djeteta na drugačiji način i opisuje ideal kojemu trebamo težiti kada je prehrana djeteta u pitanju. Svako dijete je različito, kao i svaka obitelj. Svakodnevni život pun je kompromisa i raznih kombinacija, kako u svemu, tako i u prehrani. No ako hranu počnemo cijeniti i birati zbog njene nutritivne vrijednosti i ako ju počnemo gledati kao sredstvo postizanja optimalnog rasta i razvoja djeteta, tada kao roditelji dobivamo novu odgovornost, ali i snagu, da kvalitetu hranjenja svoje obitelji malo-pomalo, obrok po obrok, mijenjamo nabolje.


Autor: Ana Balažin Vučetić, dr. med.

Literatura:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20714643
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1932817/

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20664999
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24885375
https://dl.sciencesocieties.org/publications/cs/articles/50/Supplement_1/S-20
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26060111
http://thedr.com/wp-content/uploads/2014/07/Celiac-Fasano-Interview-Gluten-Free-Living-Dec-20101.pdf
http://hpps.kbsplit.hr/hpps-2014/PDF/Dok38.pdf
https://bmcmedicine.biomedcentral.com/articles/10.1186/1741-7015-10-13
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3820047/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27286693
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23341423/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4036413/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3847748/