A – Z 2017-06-26T15:36:51+00:00

A | B | C | D | E | F | G | I | K | L | N | O | P | S | Z | Ž | W

Glavne teme kojima ćemo se baviti na ovim web stranicama su bezglutenska, Paleo, LCHF i AIP prehrana.
No, da bi lakše ušli u te teme, preporučujemo da pročitate i o drugim pojmovima u ovoj rubrici A-Z, koji su više ili manje izravno vezani za naše glavne teme.

A

AIP (Autoimuni Paleo Protokol)

AIP je prehrambeni režim prema dr.sc. Sarah Ballantyne. Paleo prehrane koja isključuje još neke namirnice – povrće iz skupine Solanacea (nightshades): krumpir, rajčica, patliđan i paprika, zatim orašaste plodove, sjemenke, jaja, kavu, alkohol, nesteroidne protuupalne lijekove (kao aspirin, ibuprofen), zaslađivače i aditive. Eliminacijska dijeta s postepenim uvođenjem novih namirnica. Provodi se kod autoimunih bolesti.

Više u knjizi The Paleo Approach: Reverse Autoimmune Disease and Heal Your Body

Pročitajte više: Bez glutenske i LCHF-Paleo namirnice  thepaleomom.com/

 

Anticandida dijeta

Anticandida dijeta je slična Zelenoj kuri, koja se bazira na Paleo-LCHF principima prehrane, s još nekim dodatnim ograničenjima uz uzimanje antifugalnih pripravaka i probiotika, a provodi se kod dokazane infekcije candidom.

Pročitajte više: Bez glutenske i lchf paleo namirnice  Gljivica candida

Alergija na pšenicu

Alergija na pšenicu je oblik nepodnošenja glutena, koja podrazumijeva klasične simptome kao što su kožne, respiratorne i gastrointestinalne reakcije na proteine iz pšenice. Otkriveno je 27 potencijalnih alergena u pšenici.

Pročitajte više: Nepodnosljivost glutena

 

Autoimune bolesti

Autoimune bolesti nastaju kao posljedica pretjerane reakcije imunološkog sustava protiv tvari, organizama i tkiva normalno prisutnih u tijelu. Propusna crijeva pridonose nastanku autoimunih bolesti. Poznati uzročnik autoimunih bolesti i propusnih crijeva je osjetljivost na gluten. Neke od autoimunih bolesti su: celijakija, Hashimoto, reumatoidni artritis, lupus, psorijaza, dijabetes tip 1, multipla skleroza, alopecija, vitiligo i mnoge druge. Često autoimune bolesti idu zajedno, primjerice dijabetičari tipa 1 često imaju i celijakiju. Ili, osobe uz reumatoidni artritis istodobno dobiju i lupus. Ili imaju hashimoto i psorijazu.

Pročitajte više: Osjetljivost na gluten iz žitarica

B

Bezglutenska hrana

Bezglutenska hrana je ona koja prirodno ne sadrži gluten. To je povrće, voće, riba, meso, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i prirodni punomasni mliječni proizvodi. Žitarice i pseudožitarice bez glutena su: riža, kukuruz, proso, heljda, amarant, kvinoja. Kruhovi i peciva mogu se raditi i od mljevenih orašastih plodova i sjemenki i kokosovog brašna. Bez glutena su: maslac, svinjska mast, prirodna hladno prešana biljna ulja, ocat, neprerađeno začinsko i aromatično bilje, te zaslađivači stevia, med, javorov sirup, kokosov šećer.

 

Bezglutenska prehrana

Bezglutenska prehrana danas je sve više prihvaćena kao zdrava prehrana i stil života,
a ne samo medicinsko prihvaćen tretman za osobe koje imaju zdravstvenih problema. Osobe koje su izbacile gluten iz svoje prehrane govore o većoj razini energije te primjećuju mnoge dobrobiti na svom zdravlju. Bezglutenska prehrana podrazumijevanja korištenje namirnica bez glutena, bilo onih koje prirodno ne sadrže gluten kao što su riža, proso, orašasti plodovi, sjemenke i druge ili one koje su specijalno prerađene prema bezglutenskim standardima.

 

Bezglutenski proizvodi

Bezglutenski proizvodi su oni koji se proizvode kao zamjena proizvodima koji sadrže gluten (brašna, kruh, tjestenine, keksi, grickalice). Proizvode se najčešće od namirnica koje prirodno ne sadrže gluten, najčešće žitarica bez glutena – riže, prosa i kukuruza.

 

Bioidentični hormoni

Bioidentični hormoni jesu tvari kojima nadomještamo nedostatak prirodnih hormona u organizmu. Kako već i samo njihovo ime sugerira, oni su kemijski zapravo identična kopija hormona proizvedenih u našem tijelu, bez ikakvih dodataka ili izmjena. Budući da im je struktura jednaka onoj u prirodnih hormona, tj. hormona proizvedenih u ljudskom tijelu, naše tijelo ih ne razlikuje i na njih jednako odgovara, što nije slučaj s takozvanim sintetičnim hormonima, odnosno konvencionalnom hormonskom nadomjesnom terapijom. Zato bioidentični hormoni mogu u svakom smislu – oblikom i djelovanjem – sigurno i učinkovito nadomjestiti hormone koji se u tijelu nalaze prirodno.

Najpoznatiji bioidentični hormon je inzulin, koji spašava ljude čija ga gušterača prestane proizvoditi, najčešće zbog autoimune bolesti.

Pročitajte više: hormoni.info Poliklinika-Orlando.hr

C

Celijakija

Celijakija je autoimuna bolest u kojoj antitijela na gluten napadaju stanice crijevne stjenke i crijevnih resica pa dolazi do njihovog uništavanja (atrofije vilija) što onemogućuje apsorpciju hranjivih tvari iz hrane koja se inače normalno odvija preko crijevnih resica. Kod celijakije će pretrage pokazati antitijela na gliadin a biopsija će pokazati oštećenje crijevne sluznice i resica.

Pročitajte više: Osjetljivost na gluten iz žitarica

 

Crijevna flora

U našem probavnom sistemu živi jedna cijela kolonija mikroorganizama – u prosjeku 1,5 – 2 kg bakterija s kojima živimo u simbiotskoj vezi. Ima ih 10 puta više nego što ima stanica u našem tijelu, i to preko 400 različitih vrsta. Ovaj mikrosvijet nije tek neka kaotična masa, već dobro organizirano društvo u kojem svaka vrsta ima svoju ulogu, gdje neke vrste dominiraju i kontroliraju druge. Ove naše domaće bakterije obavljaju tako važne funkcije u našem tijelu, da vjerojatno ne bismo preživjeli kad bi nam crijeva bila sterilna.

Pročitajte više: Disbioza crijevne flore

D

Dijabetes

Dijabetes karakterizira nenormalno visoka razina šećera tj. glukoze u krvi koja prelazi i u urin, uzrokujući time da postaje sladak. Bolest su prvi opisali Grci prozvavši ga diabetes mellitus   tj. “med koji prolazi”. Postoje dva tipa dijabetesa – dijabetes tipa i i tipa II.

Dijabetes tipa I koji se naziva i inzulin-ovisni ili mladenački, obično se razvija prije tridesete, i povezan je s poremećajem rada gušterače. Dijabetes tipa I se smatra autoimunom bolešću kod koje neki okidač uzrokuje da imuni sustav napadne vlastite stanice koje proizvode inzulin, beta stanice u Langerhansovim otočićima smještenim u gušterači.

Dijabetes tipa II javlja se kad tijekom mnogih godina unos namirnica koje podižu razinu šećera u krvi kronično nadilazi količinu šećera koju tijelo može metabolizirati. Ovo tjera tijelo da stvara sve više i više inzulina kako bi snizilo razinu šećera u krvi. S vremenom stanice sve slabije odgovaraju na inzulin tj. dolazi do inzulinske rezistencije, kronično visokog šećera i dijabetesa.

Pročitajte više: Suvremene bolesti – Dijabetes


Disbioza ili disbalans crijevne flore

je sve je učestalija – loš sastav crijevne flore, nedostatak korisnih sojeva bakterija, radi čega dolazi do razmnožavanja loših sojeva bakterija i gljivica i poremećaja zdravih tjelesnih funkcija.

Pročitajte više: Disbioza crijevne flore

 

Disfunkcija  mitohondrija

Mitohondriji su najviše prepoznati po svojoj ulozi proizvodnje energije u stanici. No oni također vode i genetički orkestar koji regulira kako stanica stari, dijeli se i umire. Oni određuju koji se geni uključuju i isključuju u svakoj stanici organizma. Također osiguravaju i gorivo za stvaranje novih moždanih veza, te popravljaju i obnavljaju naša tijela.

Mitohondriji reguliraju samouništenje stanice, apoptozu, tako da odumiru stare nefunkcionalne stanice kako bi napravile mjesta za nove. No kad je poremećena funkcija mitohondrija i oni šalju poruku normalnoj stanici da umre, nalazimo se u problemima. Primjerice, uništavanje moždanih stanica vodi do svakakvih neurodegenerativnih stanja uključujući Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu i tako dalje. Poremećaji u radu mitohondrija imaju vrlo široke posljedice jer utječe na rad svake stanice, tkiva i organa unutar tijela.

Pročitajte više: Ketogena dijeta

E

Eikosanoidi

Eikosanoidi su hormonalni sustav koji upravlja cijelim metabolizmom, jer nadziru, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone (glukagon, kortizol, adrenalin i druge) te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne sustave, tj. biokemijske procese u tim sustavima. Eikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv. ”dobre” i ”loše”. EPA (eikosapentaenska kiselina), masna kiselina iz obitelji omega 3, upravlja grupom dobrih eikosanoida, dok AA (arahidonska kiselina) iz obitelji omega 6, upravlja lošim eikosanoidima. Oni imaju suprotno djelovanje, pa dobri eikosanoidi djeluju protuupalno i rastvaraju krvne ugruške, dok loši izazivaju upale i zgrušavanje krvi, što je normalno i potrebno radi zaštite od ozljeda, ali je bitno da obje grupe djeluju u ravnoteži.

Pročitajte više: Životno važne Omega 3 i Omega 6 masnoće

F

FODMAP ugljikohidrata

FODMAP ugljikohidrati su srednje lančani fermentabilni ugljikohidrati: Fruktoza, Oligosaharidi, Disaharidi, Monosaharidi i Polioli, koji se nalaze u mnogih biljnim namirnicama: voću, povrću, orašastim plodovima, žitaricama i mahunarkama. Kod osoba s probavnim tegobama i crijevnim bolestima, ovi se ugljikohidrati ne mogu pravilno razgraditi, već ih bakterije u crijevima fermentiraju. Pri tome se stvaraju nusproizvodi (plinovi, toksini i kiseline), što onda uzrokuje nadutost i bolove u trbuhu, kao i zatvor ili proljev. Nepodnošljivost FODMAP ugljikohidrata obično je prisutna kod osoba koje imaju SIBO (small intestinal bacterial overgrowth), što znači prekomjerno razmnožavanje bakterija u tankom crijevu.

Pročitajte više: Napuhan trbuh i uz Paleo i LCHF prehranu

 

Funkcionalna medicina

Funkcionalna medicina bavi se uzrocima a ne simptomima. Zasniva se na holističkom pristupu i teži tome da čovjeka promatra kao cjelinu. Bavljenje funkcionalnom medicinom podrazumijeva promišljanje o načinu kako su sustavi u tijelu međusobno povezani. Ona znači odmak od površne dijagnostike i otkrivanja temeljnog uzroka bolesti. Pacijent nije pasivan objekt nego aktivno sudjeluje u procesu liječenja, u čijem fokusu nije bolest nego pacijent.

G

Gluten

(ljepilo – glue) je mješavina pohranjenih biljnih bjelančevina prolamina i glutelina. U pšenici, prolaminski dio bjelančevine je glijadin, a glutelinski dio je glutenin. U drugim se žitaricama nalaze druge vrste prolamina i glutelina, odnosno različite kombinacije glutena i njegovih komponenti. U laičkoj interpretaciji pod pojmom gluten misli se na bjelančevine iz pšenice, pira, raži i ječma.

Glutelin

Glutelin je biljni protein koji zajedno sa prolaminom čini gluten. Glijadin (prolamin iz pšenice) i glutenin (glutelin iz pšenice) čine ono što definiramo kao glutensku komponentu u pšenici.

 

Glutaminat

Glutaminat se u velikoj mjeri koristi u proizvodnji hrane kao pojačivač okusa. Dodaje se u sve gotove i polugotove proizvode, u mješavine začina i kocke za juhu. Nalazi se u suhomesnatim proizvodima, hrenovkama, salamama i kobasicama. Istraživanja su pokazala da glutaminat smeta funkcijama mozga, uzrokuje migrene, promjene raspoloženja pa čak i astmu

Pročitajte više: Glutamat

 

GAPS – Crijevno psihološki sindrom

opisuje vezu između crijeva i mozga. Toksini  koje ispuštaju oportunistički sojevi bakterija i gljivica kroz propusna crijeva ulaze u krvotok i nesmetano cirkuliraju tijelom. Tako dopiru i do mozga gdje mogu uzrokovati brojne poremećaje. Gljivice, najčešće Candida, trebaju glukozu (iz šećera i škroba) za hranu. Kod zdravih crijeva glukoza se pretvara u mliječnu kiselinu, vodu i energiju, ali Candida probavlja glukozu alkoholnom fermentacijom gdje se glukoza pretvara u alkohol i acetaldehid koji krvotokom dolaze do mozga i vrlo su štetni za djecu u razvoju. Alkohol može proći i kroz posteljicu i doći do fetusa.

Pročitajte više: Disbioza crijevne flore

I

Intolerancija na gluten

pogledati pod pojmom Necelijakijska osjetljivost na gluten

 

Intestinalna propusnost

pogledati pod pojmom Sindrom propusnih crijeva

 

Inzulinska rezistencija

Inzulinska rezistencija je otpornost na inzulin. To znači da kada je šećer u krvi kronično povišen, zbog prekomjernog unosa šećera i škroba, a razina inzulina raste, stanice izgrađuju oko sebe štit odnosno zid kako bi usporile utjecanje prekomjernog šećera. Otpornost na inzulin je zaštitni, adaptivni odgovor tijela, kako bi zaštitilo stanice od prekomjerne glukoze. No kako vrijeme protječe a šećer u krvi raste, gušterača stvara više inzulina kako bi se mogla nositi s povišenim šećerom a stanice se brane od ulijevanja šećera tako što postaju inzulin otporne, na način da «zatvaraju vrata». Ovo dovodi do situacije da je razina šećera u krvi visoka a razina šećera u stanicama niska što tijelo doživljava kao sniženu razinu šećera u krvi. Pacijent se osjeća kao bez energije i gladan je pa jede više, i začarani krug se zatvara.

Pročitajte više: Suvremene bolesti – Dijabetes

K

Ketoza

Ketoza ili nutricionistička ketoza je prirodno metaboličko stanje kod ljudi na prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Ljudsko tijelo kao “pogonsko” gorivo može trošiti glukozu (šećer), masne kiseline i ketone. Na prehrani s niskim unosom ugljikohidrata, obično do 50 g dnevno, iz metabolizma sagorijevanja masnoće stvaraju se ketoni. Tada se kaže da je organizam u ketozi, a prehrana koja dovodi do ketoze naziva se ketogena prehrana ili ketogena dijeta. Inače i na standardnoj prehrani koja se bazira na većem unosu ugljikohidrata, tijelo se u toku noćnog posta prirodno prebacuje u stanje ketoze, da bi se ujutro, nakon prvog obroka bogatog ugljikohidratima, vratilo u stanje glikolize (sagorijevanje glukoze za energiju).

Pročitajte više: Ketoza ili ketoacidoza kod prehrane

 

Ketoacidoza

Ketoacidoza ili dijabetička ketoacidoza nema veze sa smanjenim unosom ugljikohidrata, već je to vrlo opasno stanje koje može nastati kod nekontroliranog dijabetesa. Ako dijabetičar ovisan o inzulinu ne uzme inzulin, dolazi do oslobađanja nove glukoze pod djelovanjem hormona suprotnih inzulinu – glukagona i adrenalina. Također se razgrađuju masnoće i proteini, te se stvaraju ketoni u vrlo visokoj koncentraciji. Dakle, ketoacidozu odlikuje nenormalno visoka koncentracija ketona, istovremeno dok je šećer u krvi vrlo visok, zbog nedostatka inzulina. Ovo stanje može dovesti do zakiseljavanja krvi i može biti smrtonosno. Dijabetičar koji istovremeno ima povišen šećer i ketone mora uzeti inzulin, popiti dosta vode te hitno potražiti liječničku pomoć.

Pročitajte više: Ketoza ili ketoacidoza kod prehrane

 

Ketogena dijeta

Ketogena dijeta koristila se još od 1920. god kao terapija za epilepsiju, a novija istraživanja zadnjih godina nude dokaze da ketogena dijeta ima terapeutsko djelovanje i kod mnogih drugih bolesti, kao što su dijabetes, policistični jajnici (PCOS), akne, kardiovaskularne bolesti, neurološke bolesti (Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest), migrene, poremećaji pažnje, pa čak i rak. Naime, zdrava ketoza pomaže izgladnjivanju stanica raka, jer one ne mogu koristiti ketone kao izvor energije, nego se za rast i razvoj oslanjaju isključivo na glukozu kao izvor energije.

Pročitajte više: Ketoza ili ketoacidoza kod prehrane Ketogena dijeta

 

Kontaminacija glutenom

Kontaminacija hrane glutenom se dešava kada hrana bez glutena dođe u dodir sa namirnicama, proizvodima ili hranom koja sadrži gluten, i to u bilo kojoj fazi proizvodnje, pakiranja, čuvanja, pripreme ili posluživanja hrane. Npr. do kontaminacije glutenom može doći kada se glutenska i bezglutenska hrana priprema na istoj radnoj površini ili se koristi isto kuhinjsko suđe i oprema ili se koristi isti toster za kruh. Izbjegavanje križne kontaminacije glutenom je neizostavan dio u bezglutenskoj prehrani, uz korištenje bezglutenskih proizvoda.

 

Križna reakcija ili osjetljivost na gluten

Osobe koje su osjetljive na gluten često reagiraju i na druge slične proteine koje nalazimo u bezglutenskim žitaricam, mahunarkama i mliječnim proizvodima. Radi toga se osobama sa osjetljivošću na gluten i autoimunim bolestima savjetuje da izbace sve žitarice, mahunarke i mliječne proizvode kako ne bi došlo do križne reakcije.

Pročitajte više Osjetljivost na gluten iz žitarica

L

LCHF

LCHF (Low Carb High Fat), naziv koji je nastao u Švedskoj, je prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i povećanim udjelom masnoće. LCHF prehrana je raznovrsna, sastoji se od mesa, jaja, ribe, puno više povrća nego što se jede na standardnoj prehrani, prirodnih zdravih masnoća, pravih mliječnih proizvoda, orašastih plodova i sjemenki. Sličan način prehrane je Paleo koji je liberalniji po pitanju unosa ugljikohidrata i dozvoljava neke namirnice za razliku od LCHF (npr. med, voće, korjenasto povrće i sl).

Pročitajte više: LCHF;  Zašto paleo LCHF Paleo LCHF i bezglutenska prehrana

N

Necelijakijska osjetljivost na gluten

Iako u medicini još nije dovoljno poznata niti priznata, necelijakijska osjetljivost na gluten je stvaran i vrlo učestali problem kod velikog broja ljudi koji ne boluju od celijakije. Gluten dovodi do sindroma propusnih crijeva a osim toga je vrlo težak za razgradnju u ljudskom organizmu. Zbog toga ga naš imunološki sustav ne prepoznaje kao hranu nego kao strano tijelo i počinje stvarati upalne procese i antitijela što predstavlja početak autoimunih bolesti.

Osjetljivost na gluten ne dovodi obavezno do uništavanja crijevne stjenke i crijevnih resica,  kako je to slučaj kod dijagnosticirane celijakije, ali često dolazi do postupnog uništavanja drugih tkiva, organa, hormona, žlijezda ili živaca u organizmu. Smatra se da na jednu dijagnosticiranu celijakiju postoji još devet slučajeva neotkrivene osjetljivosti na gluten.

Studije su pokazale 55 bolesti koje su povezane s osjetljivošću na gluten. To su između ostalih osteoporoza, sindrom iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, anemija, rak, čirevi, reumatoidni artritis, lupus, dijabetes, multipla skleroza, psorijaza, ekcem, sindrom kroničnog umora, neplodnost, bolesti štitnjače i skoro sve druge autoimune bolesti. Gluten se povezuje i sa psihijatrijskim i neurološkim bolestima kao što su anksioznost, depresija, shizofrenija, demencija, migrena, epilepsija i neuropatija. Također se povezuje i s autizmom.

Pročitajte više: Nepodnošljivost glutenaOsjetljivost na gluten iz žitarica

O

Omega 3, Omega 6

Omega 3 i omega 6 su višestruko nezasićene masne kiseline od kojih su neke podvrste esencijalne za zdravlje. To znači da su neophodne za određene funkcije u tijelu, ali ih tijelo ne može proizvesti samo, pa ih zato moramo unositi hranom. Pri tome je presudan njihov pravilan omjer. Naime, omega 3 i omega 6 upravljaju hormonalnim sustavom eikosanoida, koji opet upravlja cijelim metabolizmom, jer nadzire, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone (glukagon, kortizol, adrenalin i druge) te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne sustave, tj. biokemijske procese u tim sustavima.

Pročitajte više: Životno važne Omega 3 i Omega 6 masnoće

 

Osjetljivost na gluten

pogledajte pod Necelijakijska osjetljivost na gluten

 

Ovisnost o šećeru

Šećer je vrsta hrane koja stvara opijatske aktivnosti u mozgu i utječe na osjetljivu kemiju mozga tako što ometa supstance koje nas smiruju i daju nam osjećaj zadovoljstva. Šećer i drugi brzi ugljikohidrati, isto kao i alkohol, smanjuju spontane osjećaje unutarnjeg zadovoljstva i umjesto toga stvaraju jaku, često kompulzivnu ovisnost koja traži stimulaciju izvana, u obliku šećera, ili druge brze junk hrane.

Šećer se ne nalazi samo u kolačima, keksima i drugim slatkišima, već je skriven i tamo gdje ga uopće ne očekujemo, u tzv.“zdravim” namirnicama, kao što su voćni jogurti, pahuljice za doručak, sušeno voće, voćni sokovi i sl. Šećer se dodaje u kečap, majonezu, umake, dresinge, suhomesnate proizvode, začine. Šećer se krije u deklaracijama pojedinih proizvoda i pod imenom glukozno-fruktozni, škrobni ili kukuruzni sirup, što su jeftinije varijante šećera kojima prehrambena industrija puni svoje proizvode. Šećera ima i u tjestenini, krumpiru, kruhu i drugim škrobastim namirnicama bogatim ugljikohidratima, jer se škrob u tijelu pretvara u glukozu i u našem tijelu izaziva isti štetni učinak kao i obični šećer.

Pročitajte više: Gorka istina i šećeru Kako nas zdrava i uravnotežena prehran dovodi do debljine

P

Paleo prehrana

Paleo prehrana je način prehrane najsličniji prehrani naših predaka. Bazira se na pravoj hrani u njenom izvornom cjelovitom obliku: riba, meso, jaja, povrće, zelenje, korjenasto povrće, prirodne masnoće, orašasti plodovi, sjemenke i voće. Izbjegava se nova industrijski prerađena hrana koja je puna kemikalija i genetski modificirana.

Također izbacuju se namirnice koje izazivaju upalne procese, iritiraju crijeva, dovode do neravnoteže hormona i inzulinske rezistencije. To su žitarice, mahunarke (grahorice), industrijski procesirani mliječni proizvodi, šećer, industrijska biljna ulja, margarini i općenito procesirana hrana iz supermarketa.

Pročitajte više: Zašto paleo i LCHF Paleo LCHF i bezglutenska prehrana

 

Prolamin

Prolamin je biljni protein koji zajedno sa glutelinom čini gluten. Prolamin iz pšenice je glijadin, iz raži je sekalin, iz ječma hordein te iz zobi avenin.

Glijadin (prolamin iz pšenice) i glutenin (glutelin iz pšenice) čine ono što definiramo kao glutensku komponentu u pšenici.

 

Prirodno bezglutenska hrana 

pogledati pod pojmom Bezglutenska hrana

S

Sirovojelstvo

Zadnjih je godina sve popularniji raw food (sirova hrana ili sirovojelstvo). Sirova hrana bogata je netaknutim vitaminima, mineralima, antioksidantima i probiotičkim bakterijama. No najveća vrijednost sirovih namirnica leži u njihovom sastavu enzima koji se kuhanjem deaktiviraju na temperaturi od 48 stupnjeva Celzija.

Pročitajte više: Sirovojelstvo Raw food i LCHF

 

SCD (specijalna ugljikohidratna dijeta)

SCD je kratica za specijalna ugljikohidratna dijeta prema dr. Sidney Valentine Haas i Elaine Gottschall. Radi se LCHF prehrani bez kompleksnih teško probavljivih ugljikohidrata, dozvoljeni su jednostavni ugljikohidrati – monosaharidi iz manje slatkog voća i meda, domaći jogurt i mliječni proizvodi bez laktoze. Provodi se kod kroničnih upalnih bolesti crijeva i drugih probavnih tegoba.

Više u knjizi Breaking the Vicious Cycle: Intestinal Health Through Diet

Pročitajte više na: Bezglutenske paleo i LCHF namirnice Poznate medicinske dijete

 

Sindrom propusnih crijeva

Crijeva su filter kroz koji u krvotok smiju proći samo osnovne molekule nutrijenata (vitamini, minerali, aminokiseline itd) i barijera koja sprečava da u krvotok uđu nepoželjne komponente poput virusa, bakterija, gljivica i njihovih toksina, te nerazgrađene komponente hrane. Sindrom propusnih crijeva znači da se inače tijesno priljubljene stanice crijevnog zida razmiču, odnosno stvaraju se pukotine na crijevnom zidu koje propuštaju u krvotok ono što tamo ne bi smjelo doći. Nerazgrađeni ili djelomično razgrađeni proteini ulaze u krvotok gdje ih imunološki sistem prepoznaje kao strano tijelo i napada ih, pa tako dolazi do upalnih procesa, alergija, intolerancije na hranu i autoimunoloških bolesti.

Uzročnik propusnosti crijeva je gluten jer potiče proizvodnju zonulina, koji je regulator funkcije intestinalne (crijevne) barijere. Takođe je uzročnik ovog problema i disbioza crijevne flore jer kada nisu pod kontrolom prijateljskim bakterija, oportunistički sojevi bakterija i gljivica dopiru do crijevnog zida, narušavaju njegovu cjelovitost i čine ga propusnim.

Pročitajte više: Disbioza crijevne flore Sindrom propusnih crijeva Nepodnošljivost glutena

 

Superhrana

Danas sve popularnija, superhrana se odnosi na namirnice koje imaju izuzetno hranjivu i ljekovitu vrijednost zbog visoke razine vitamina, minerala, enzima, antioksidanata, fitonutrijenata, važnih aminokiselina i masnih kiselina. To su npr: zelene namirnice bogate klorofilom (spirulina, pšenična i ječmena trava, klorela), bobičasto voće, orašasti plodovi i sjemenke (kakao, kokos, goji bobice, chia sjemenke, acai, maca, noni), pčelinji proizvodi (med, pelud, propolis, matična mlječ), žumanjak, kurkuma, đumbir, češnjak i dr.

Z

Zelena kura

Zelena kura je popularna varijanta LCHF prehrane s nešto strožim izborom namirnica koja dovodi do svojevrsnog čišćenja i resetiranja organizma. Izvrsna je kod svih probavnih tegoba kao što su nadutost i bolovi u trbuhu, kod kroničnog umora i nedostatka energije.

Zelena kura omogućuje da se zaustave procesi vrenja ili fermentacije u tijelu, do kojih dolazi zbog pretjeranog unosa ugljikohidrata te nepravilne i nepotpune razgradnje namirnica u probavnom traktu. Ugljikohidrati svih oblika predstavljaju hranu gljivicama i bakterijama, a njihovi otpadni produkti mogu prouzročiti različite tegobe kao što su nadutost i bolovi u trbuhu, umor, nedostatak energije, poteškoće s koncentracijom, kao i neuspjeh u pokušaju skidanja viška kilograma.

Pročitajte više: Zelena kura

Ž

Žitarice

Današnja se prehrana uglavnom temelji na žitaricama, odnosno na proizvodima od brašna žitarica, uglavnom pšenice. Sve je više znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na žitaricama uzrokuje cijeli niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema.

Žitarice sadrže antinutrijente koji ometaju apsorpciju hranjivih tvari u organizmu, kao što su fitinska kiseliina, lektini i inhibitori enzima. Žitarice su nutritivno siromašna hrana, što znači da ne sadrže potrebne hranjive tvari u obliku u kojem ih naše tijelo može iskoristiti. One su bogate škrobom, koji je zapravo isto što i šećer, jer se sastoji od čiste glukoze. Pšenica, raž, ječam, kamut i pir sadrže gluten, neprobavljivi protein, za kojeg znamo da izaziva cijeli niz kroničnih bolesti. Žitarice bez glutena su riža, kukuruz i proso. Zob prirodno ne sadrži gluten ali se zbog kontaminacije i križne reakcije ne preporuča osobama s osjetljivošću na gluten. Pseudožitarice su biljke slične žitaricama i nemaju glutena: heljda, amaranth, quinoa.a

Pročitajte više: Istina o žitaricama Pšenica

W

Wahls protokol

Wahls protokol je vrsta prehrane prema dr. Terry Wahls. Paleo prehrana s naglaskom na organske nutritivno bogate namirnice, velike količine povrća različitih boja, omega 3, iznutrice i nizak unos ugljikohidrata. Dr. Wahls je bolovala od multiple skleroze i izliječila se ovom prehranom.

Više u knjizi The Wahls Protocol: How I Beat Progressive MS Using Paleo Principles and Functional Medicine

Pročitajte više: Bezglutenske paleo i lchf namirnice